“Tiču se sviju nas – klimatske promjene aktualna su kriza koja zahtijeva zajednički napor cijelog čovječanstva.”

23 Oct 2017 | Croatian

Jelovnik za promjenu (Menu For Change), recept Slow Fooda za ublaženje klimatskih promjena, lansiran je na 7. međunarodnom kongresu pokreta.

“Tiču se sviju nas – klimatske promjene aktualna su kriza koja zahtijeva zajednički napor cijelog čovječanstva. Svaki naš izbor je važan, jer će zbroj svih naših pojedinačnih akcija stvoriti promjenu. Predsjednik Slow Fooda, Carlo Petrini, nije usamljen u upozorenju da je globalno zatopljenje realnost. Klimatske promjene neće doći u nekoj nedefiniranoj budućnosti, one su sadašnja izvjesnost. “Obaveza je Slow Fooda raditi na klimatskim promjenama: ne može postojati kvalitetna, dobra hrana, bez poštivanja okoliša, resursa i ljudskog rada.”

Danas Slow Food službeno pokreće Jelovnik za promjenu, prvu međunarodnu komunikacijsku i kampanju prikupljanja financijskih sredstava kako bi doveo u vezu hranu i klimatske promjene. Poljoprivredne emisije uzrokovane uzgojem biljaka i životinja među najvećim su izvorima stakleničkih plinova, poput ugljikovog dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovog oksida (N2O). Poljoprivredna industrija jedan je od najvećih krivaca za pregrijavanje planeta, a prve žrtve sve veće katastrofe su ruralno-poljoprivredne i uzgojne ekonomije.

Potrebno je puno imaginacije kako bi se došlo do mogućih alternativa i kako bi se iznašla nova rješenja. S Jelovnikom za promjenu Slow Food želi pokazati da polazeći od hrane, svatko od nas može i mora djelovati, pomažući na taj način zaustavljanje pojave čije se rješenje ne smije više odlagati: moramo djelovati odmah! Slow Food će činiti ono što je u njegovoj mogućnosti: prenosit će rješenja naše mreže i načine na koji Slow Food podržava i vrednuje male proizvođače hrane koji poštuju okoliš; na terenu će provoditi projekte očuvanja bioraznolikosti; promovirat će prehrambenu i ekološku naobrazbu; surađivat će s chefovima i pretvarati konvivijalnost u alat za podizanje svijesti i utjecanje na međunarodnu politiku.

Vremena više nema. Harvey, Irma i katastrofalne poplave koje su nas trgnule iz dremeža, prerane žetve, pad prinosa usjeva, nestašica svježe trave i preuranjen kraj ljetnje ispaše u planinama, kiselost oceana i podizanje nivoa mora, premještanje staništa biljaka i životinja uslijed prilagodbe promjenama temperature: tako izgledaju klimatske promjene. Ekstremni vremenski događaji nisu više nešto iznimno, postali su naša nova svakodnevnica. Uzroci su u ljudskoj djelatnosti, a ponajviše u štetnim stakleničkim plinovima koji nastaju korištenjem fosilnih goriva.

Poljoprivreda je odgovorna za 21% globalnih emisija plinova (FAO 2015), u odnosu na 37% koje stvara energetski sektor, 14% transport, a 11% industrijski sektor. U okviru poljoprivrednog sektora, glavni izvor stakleničkih plinova je enterična fermentacija, odnosno metan koji stoka stvara probavom. Samo ovo čini 40% stakleničkih plinova stvorenih u ovom sektoru. Sljedeći najveći izvor stakleničkih plinova primjena je sintetičkih gnojiva koja su odgovorna za 13% svih poljoprivrednih emisija (725 Mt CO2 eq.).

“Iako spadaju u najmanje proizvođače stakleničkih plinova, Afričke i druge nerazvijenije zemlje prve snose posljedice globalnog zagrijevanja,” upozorava John Kariuki, potpredsjednik Slow Food Fondacije za bioraznolikost. “Ekstremne vremenske promjene najviše utječu na poljoprivrednike, stočare i domorodačke zajednice, povećavajući siromaštvo i nesigurnost hrane. U Keniji, mojoj zemlji, stočarske su zajednice najviše pogođene te su mnogi prisiljeni emigrirati. Ako se ozbiljno ne uzmu u razmatranje mjere ublažavanja i prilagodbe promjenama, situacija će biti sve gora. Slow Food na ovome radi skupa s proizvođačima u Africi i cijelom svijetu, promovirajući agroekologiju i zaštitu bioraznolikosti. Puno je posla i Slow Food ne može sam izvojevati ovu pobjedu.”

“Smanjenje emisija stakleničkih plinova ne može više biti mogućnost koja se odlaže. Ono je obaveza. I svatko od nas mora djelovati, na primjer smanjenjem otpada, pogotovo smanjenjem otpada od hrane”, kaže Carlo Petrini. “Moramo za prioritet postaviti lokalno proizvedenu hranu, jesti manje mesa i izbjegavati meso s industrijskih farmi. I moramo si postaviti nekoliko jednostavnih pitanja: Kako je proizvedena hrana koju dijelim sa svojom obitelji? Odakle potječe? Koliko je vode i energije potrošeno za njezinu proizvodnju? Slow Food radi na podizanju svijesti o ovim pitanjima, na promociji i podršci proizvodnji hrane koja koristi rezilijentne ekološke prakse, jedine koje mogu doprinijeti ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama. Pomozite nam nastaviti s našim projektima. Čak i mala donacija je važna.”

 

 

Change the world through food

Learn how you can restore ecosystems, communities and your own health with our RegenerAction Toolkit.

Please enable JavaScript in your browser to complete this form.
Full name
Privacy Policy
Newsletter